Zagreb, 24. studenog- INA-Industrija nafte, d.d. u suradnji s Jutarnjim listom organizirala je svečano uručenje stipendija za Najstudentske projekte, u prostorijama EPH, Koranska 2. Ovaj projekt INA i Jutarnji list provode drugu godinu zaredom s ciljem poticanja studenata na aktivno uključivanje u rad znanstvene zajednice i razvoj novih znanstvenih projekata, kao i olakšavanja njihovog školovanja.
Natječaj koji je trajao od 1. do 30. listopada 2011. doživio je, baš kao i prošle godine, golem odaziv s mnoštvom prijavljenih autorskih radova stručnog ili znanstvenog karaktera iz područja kemije, kemijskog inženjerstva, procesnog strojarstva, energetike, zaštite okoliša, automatizacije industrijskih postrojenja i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pozvani da se prijave na natječaj bili su studenti Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Tehničkog fakulteta u Rijeci.
Autori najprojekata nagrađeni su sa jednogodišnjom stipendijom kao i stručnim usavršavanjem u Ini u trajanju od 30 dana.
Stručna komisija ovogodišnjeg natječaja bila je u sastavu: dr. sc. Branka Andričić, prodekanica za nastavu Kemijsko tehnološkog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, katedre procesno energetsko strojarstvo i zaštita okoliša Tehničkog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Slaven Dobrović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, prof.dr.sc. Mislav Grgić, prodekan za znanost Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, prof.dr.sc. Gordan Bedeković, prodekan za nastavu i studente Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te prof. Bruno Zelić, prodekan za nastavu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. U radu komisije također su sudjelovali i Vladimir Dujić, stariji referent za obrazovanje u Ini te Tanja Rudež, novinarka Jutarnjeg lista.
Vedrana Krapec dobitnica je godišnje stipendije u iznosu od 19.200 kuna za projekt „Utjecaj mrežnog rasporeda bušotinskog izmjenjivača topline i termalnih interferencija na modeliranje sustava geotermalne dizalice topline.“ Kako su geotermalne dizalice topline sve popularnije u Europi pa i u svijetu u vidu obnovljivih izvora energije, studentica Krapec prikazala je u svom radu povezanost međudjelovanja bušotina u polju bušotinskog izmjenjivača topline s dostupnom površinom za izmjenu topline te veličinu samog sustava u skladu s vanjskim ograničenjima.
Obraćajući se prisutnima na dodjeli, Nikolina Bradić Belobrajdić direktorica Službe za marketinške komunikacije Ine, izrazila je zadovoljstvo uspješnim natječajem i spremnošću mladih talenata da se odazovu pozivu na suradnju. „Ina, kao kompanija s dugogodišnjom tradicijom društveno odgovornog poslovanja, uvijek je bila otvorena za podršku različitim edukativnim projektima i programima. Suradnja s akademskom zajednicom za nas predstavlja i strateško ulaganje u budućnost jer Ina kao jedina vertikalno integrirana naftna kompanije u Hrvatskoj i značajan igrač na regionalnom tržištu ima stalnu potrebu za mladim stručnjacima iz različitih polja“ izjavila je Bradić Belobrajdić i čestitala studentima na njihovoj originalnosti, trudu i naporima koje su pokazali svojim radovima.
Popis dobitnika stipendija:
1. Jednogodišnja stipendija u iznosu od 19.200 kuna pripala je Vedrani Krapec za projekt „Utjecaj mrežnog rasporeda bušotinskog izmjenjivača topline i termalnih interferencija na modeliranje sustava geotermalne dizalice topline.“ Kako su geotermalne dizalice topline sve popularnije u Europi pa i u svijetu u vidu obnovljivih izvora energije, u radu je prikazana povezanost međudjelovanja bušotina u polju bušotinskog izmjenjivača topline s dostupnom površinom za izmjenu topline te veličinu samog sustava u skladu s vanjskim ograničenjima.
2. Jednogodišnje stipendije u iznosu od 12.000 kuna dobili su:
Igor Bočkinac s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz Zagreba, koji je predstavio rad „Ekonomska analiza destilacijskih kolona s toplinskim pumpama.“ U radu je prikazana ekonomska analiza potrošnje i uštede energenata destilacijskih kolona s toplinskim pumpama, pri razdvajanju smjese komponenata bliskih vrelišta.
Mate Jerković s Fakultet elektrotehnike i računarstva s radom „Automatska autopraonica“ iz polja informatizacije industrijskih postrojenja. U Matinom modelu autopraonice vidljiv je industrijski pristup potpuno integriranoj automatizaciji.
– Uručenje čeka.
Anita Vekić s Kemijsko tehnološkog fakulteta iz Splita u svom radu „Ispitivanje korozijske otpornosti zavarenih spojeva čelika AISI 316L U HCl otopini“ bavila se ispitivanjem korozijskog ponašanja nehrđajućeg čelika AISI 316L u 1 mol/dm3 HCl otopini. Ispitivanja su provedena na uzorcima čelika koji su uzeti sa tri različita položaja cjevovoda s obzirom na mjesto zavara. Rezultati ispitivanja mjerenjem gubitka mase i potenciodinamičke cikličke polarizacije pokazuju da najmanju korozijsku otpornost pruža uzorak područja zavara.
3. Jednogodišnje stipendije u iznosu od 7.200 kuna dodijeljene su:
Ani Čale s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz Zagreba za rad „Ispitivanje UV postojanosti drvno-plastičnih kompozita na bazi polietilena visoke gustoće“. Rad se bavi postojanost drvno-plastičnih kompozita na bazi polietilena visoke gustoće (HDPE) nakon izloženosti UV zračenju.
Bojanu Irsagu s Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za rad „Modeliranje energetske potrošnje turističko- ugostiteljskog sektora u Hrvatskoj i procjena potrošnje do 2050“. U radu je prikazana procjena potrošnje u jednom sektoru djelatnosti u Hrvatskoj te procjena promjene te potrošnje u budućnosti.
Josipu Pranjiću s Fakulteta Kemijskog inženjerstva i tehnologije za radu „Primjena infracrvene termografije u kemijskom procesnom inženjerstvu“, koji govori o mogućnosti unapređenja proizvodnje, ekonomske uštede, poboljšanja sigurnosti i drugim mogućnostima uvođenjem infracrvene termografije u procesnu industriju.
Ani Šimunović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta za rad „Iskorištavanje ležišta ugljena za dobivanje prirodnog plina pomoću bakterija“. U radu je opisana mogućnost primjene biološke metode za dobivanje prirodnog plina, pri kojoj se metan može dobiti bakterijskim djelovanjem u anaerobnim uvjetima, te mogućnost implementacije te metode na području Istarskih Ugljenokopa.
Ivani Vrca s Kemijsko tehnološkog fakulteta iz Splita za rad “Priprema i karakterizacija poli(etilen-oksid)/litijev montmorilonit nanokompozita“ u kojem je istražen utjecaj dodatka litijevog montmorilonita (Li-MMT) na kristalnost, toplinska svojstva (staklište, talište) i toplinsku postojanost poli(etilen-oksida) (PEO).Priloženi dokument