Ininih 50 godina

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenog iste godine dobiva današnje ime.


Jeste li znali...
da prvi zapis o eksploataciji nafte u Hrvatskoj potječe čak iz 1856. godine? U međimurskom selu Peklenica, iz bunara dubokog četiri metra na imanju grofa Jurja Festetića, dva  muškarca i jedna žena vadili su ručnim vitlom za nadnicu 20 - 25 mjera nafte na dan. S vremenom je Festetić izbušio više bunara, a naftu je prodavao po okolnim selima. Više



Od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenog kapaciteta, Inine su rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona. Dogodilo se to zahvaljujući puštanju u rad pogona Rafinerije nafte Rijeka na Urinju 1965., povećanju kapaciteta Rafinerije Sisak te izgradnji pogona Rafinerije Zagreb na Žitnjaku 1971.

 

Jeste li znali...
da su Naftaplinovi bušači u lipnju 1964. krenuli tražiti naftu u Indiju? Lokacija za bušenje nalazila se u indijskoj državi Asan, u dolini rijeke Brahmaputre, pored mjesta Lakwa. Posao je dobiven u suradnji s indijskom Državnom komisijom za naftu i plin, a predviđao je usluge bušenja do dubine od 4000 metara. Više











Rekordi u proizvodnji nafte i plina
Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata, a par godina prije toga dostignut je rekord i u proizvodnji plina – 1977. proizvedeno je čak milijardu kubika plina. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966., INA desetak godina potom posjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od Omišlja prema Sisku i ostalim potrošačima u kontinentalnoj unutrašnjosti. INA je jedan od glavnih financijera njegove izgradnje.



























 

Jeste li znali...
da smo 3. rujna 1970. izvršili prvo istražno bušenje jadranskog podmorja? Uz pomoć unajmljene francuske naftne platforme Neptune izbušena je bušotina Jadran-1. Više


 
U razdoblju od 1980. do 1990. godine INA je najveće poduzeće u SFRJ. Zapošljava oko 32.000 radnika, a ukupni ostvareni prihod 1990. godine činio je deset posto sveukupnog gospodarstva Republike Hrvatske. Godine 1988. ostvarena je najveća proizvodnja ekvivalentne nafte u Ininoj povijesti: 5,1 milijuna tona: 3,04 milijuna tona nafte i 2,1 milijarda prostornih metara plina.

Početkom Domovinskog rata u Ini je vrlo brzo došlo do prilagodbe ratnim uvjetima poslovanja, osnovani su krizni stožeri, mnogi zaposlenici sudjeluju u obrani zemlje no redovita proizvodnja nije prestala. Od 1990. INA je poduzeće u državnom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje MOL, završena je 2003. godine, a od 2006. dionice Ine prisutne su na tržištu kapitala. 
 

Jeste li znali...
kad smo počeli 'živjeti' na Jadranu? Prva posada zaposlenika Ine i talijanskog Enija došla je na platformu Ivana-A, tada jedinu stambenu Ininu platformu na Jadranskom moru, 5. kolovoza 1999., dok je dva i pol mjeseca kasnije, točnije 22. listopada, puštena u rad prva Inina jadranska bušotina.  Više












U šest godina uloženo 16,5 milijardi kuna
INA je i u 2000.-im godinama nastavila intenzivne aktivnosti na planu istraživanja i proizvodnje u Hrvatskoj i inozemstvu i ulaganja u modernizaciju poslovanja. Od 2008. do 2014. INA je uložila čak 16,5 milijardi kuna u sve tri temeljne djelatnosti (više od 10 milijardi kuna uloženo je istraživanje i proizvodnju, a više od 5 milijardi kuna u razvoj rafinerijskih sustava).

Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija s vodećom ulogom u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnom ulogom u regiji u području istraživanja, razrade i proizvodnje nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. Upravlja dvjema rafinerijama,u Rijeci i u Sisku, i mrežom od 442 benzinske postaje. INA danas ima jasnu viziju svoje budućnosti i svoje uloge nastavljajući ponosno tradiciju dugu pola stoljeća.

 

Joan Miró uz podršku Ine u Zagrebu
INA je generalni sponzor izložbe „Joan Miró- remek-djela iz Fondacije Maeght“ koja se održava u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu od 30. rujna 2014. do 8. veljače 2015. u sklopu proslave 50. godišnjice Ine. Ova izložba po prvi put u Hrvatsku donosi djela slavnog katalonskog umjetnika; više od 40 slika, skulptura, litografija i tapiserija. Posebno nam je zadovoljstvo podržati upravo u godini kada slavimo 50. obljetnicu našeg rada jednu ovakvu monumentalnu izložbu te što će svi ljubitelji umjetnosti posjećujući ovu izložbu zapravo na jedan način sudjelovati i u proslavi 50. rođendana Ine.